Jedan jedini razlog za korištenje platnenih pelena

Vjerojatno ste već čuli za opciju modernih platnenih pelena, razmišljali o njima i vagali hoće li to biti dobra opcija za vaše dijete, obitelj, budžet i, možda, okoliš. Namjera mi nije napisati još jedan uvodni tekst o korištenju platnenih pelena za početnike (za to preporučam www.platnenepelene.com), već ukazati na razlike platnenih i jednokratnih pelena, argumentirati razloge za isključivo korištenje platnenih pelena i navesti onaj glavni razlog za njihovo korištenje koji će motivirati svakog roditelja koji se možda dvoumi.

Razlike:

 

Pletnene pelene

Jednokratne pelene

CIJENA

oko 3000 kn (čak i kad se dodatno uračuna potrošnja vode, struje i deterdženta). Dodatna je olakšica što ih se može koristiti za više djece.

Skuplje: oko 8000 kn (prema proračunu do otprilike 2,5 g.)

ZDRAVLJE

Načinjene su od pamuka, konoplje ili bambusa

Sadrže kemikalije (klor, dioksin), parfeme i losione

UČENJE NA TUTU

Lakše i brže se povezuje mokra guza s obavljanjem male nužde

Pružaju osjećaj konstantne suhoće, nema jasne veze između nužde i vlage.

PRAKTIČNOST

Potrebno ih je prati i sušiti.

Nakon korištenja se bace u kantu za otpad.

UTJECAJ NA OKOLIŠ

Koristi ih se ponovno sve dok se ne istroše. Iziskuju dodatnu energiju i vodu, ali u usporedbi s jednokratnima – minimalno.

Razgrađuju se oko 500 g. Opasan su otpad!

Iako sam preočito pristrana, iz ove je tablice vidljivo da su višekratne, platnene pelene jednostavno bolje rješenje za sve. No ipak, obogatit ću ovu tablicu još nekim detaljima.

Prljava istina o jednokratnim pelenama

Svi mi znamo da su jednokratne pelene štetne za naš okoliš, no koliko smo detaljno proučili problematiku? *Pod detaljno mislim, guglali. 🤓

• Osim iznimno dugog vremena potrebnog za razgradnju, jednokratne pelene u procesu ispuštaju metan i druge toksične plinove. Jednokratne pelene koje nisu „do kraja popunjene“ nastavljaju upijati vodu iz okoliša. Suprotno tomu, jeste li ikad igdje pročitali kako bi se s jednokratnim pelenama trebalo postupati? – Mokraća bi se trebala isprati, a kakica baciti u WC školjku jer inače predstavljaju opasan otpad (kontaminira tlo i šire se bolesti)! Radite li to? Jeste li ikada vidjeli ikoga da to radi?!

• Često se može pročitati da je platnene pelene potrebno češće mijenjati; to zapravo nije istina. I jednokratne pelene je potrebno mijenjati svaka 2-3 sata i „prozračiti guzu“, međutim često se roditelji prošvercaju dok na peleni ne bude posve vidljivo da je puna.

• Treba li detaljno napisati popis kemikalija u jednokratnim pelenama? – Mislim da je dovoljno napisati: 60 opasnih kemikalija, uključujući glifosat, koji je glavna komponenta spornog herbicida Roundupa i drugih. 

Nisu ni platnene pelene bez mane

• Može se realno i posve ispravno argumentirati da su za proizvodnju konvencionalnog pamuka potrebne iznimno velike količine vode i pesticida, međutim proizvođači platnenih pelena misle i na to. Većina ih za proizvodnju koristi organski materijal, ili onaj iz održivih izvora. Dobro je dodatno se raspitati.

• Postoje vrste platnenih pelena koje su hibrid, tj. miješane su sa sintetskim vlaknima te stoga predstavljaju problem za okoliš. To su tzv. pelene AIO („All In One) čiji je vanjski nepromočivi sloj od sintetskih vlakana. Moja je preporuka: nemojte ih koristiti. Uz već navedeno, ove su pelene i veći izazov za pranje (zbog vanjskog sloja nije ih preporučljivo prati na višim temperaturama).

Jedan jedini razlog za korištenje platnenih pelena

Ako još niste dovoljno motivirani, ili zabrinuti, nastavite čitati.

Kao i svaka nadobudna mama, u prvoj sam trudnoći pročitala pošten broj knjiga i informirala se o svemu što me zanimalo. Bila sam visoko motivirana za korištenje platnenih pelena, a s obzirom da je i suprug bio za to, vjerovala sam da ćemo to uspjeti. No djelić mene je ipak razmišljao:„Što ako ne uspijemo?“, „Što ako se ulijenim i odustanem?“. U tom sam razdoblju naišla na članak koji je zacementirao moju odluku zauvijek.

U članku se spominjalo istraživanje vezano uz bebe koje nose jednokratne pelene. Prema navedenom istraživanju, korištenje jednokratnih pelena u posljednjih 25 g. povezano je s naglim padom plodnosti u muškaraca. Zašto baš muškaraca? – Zato što su muški spolni organi vani, a u jednokratnim se pelenama stvara konstantno povišenje temperature skrotuma, tj. mošnji za čak 1 ºC što može imati implikacije na plodnost, tj. kasniju proizvodnju sperme.

sušenje i malo ultraljubičastog zračenja za dezinfekciju

Dok ovo pišem i provjeravam činjenice, naišla sam na nove odgovore na ovo istraživanje prema kojima je ono proglašeno kontroverznim. Razlozi: određeni stručnjaci navode kako se u dobi do 3 godine tek razvijaju stanice za proizvodnju sperme i kako bi ovakva znatno viša temperatura imala učinak tek u pubertetu, tj. kad počne proizvodnja sperme. Također navode kako krivnju za sve veću stopu muške neplodnosti treba svaliti i na toksine u okolišu, veći broj spolno prenosivih bolesti i na globalno zatopljenje. Zanimljivo je kako se istim argumentima vode i vodeći proizvođači pelena i uz to navode kako su jednokratne pelene savršeno sigurne. Zanimljivo! 🤥

Zaključak

Ovo istraživanje uistinu možemo proglasiti kontroverznim, međutim, uvijek se možemo osloniti na dobar stari „zdrav razum“ koji mi govori da je za intimno područje mojeg djeteta uvijek bolji izbor pamuk od plastike i zato je to moj jedan jedini razlog zbog kojeg neumorno i motivirano koristimo platnene pelene.

Ako imate kakvih pitanje, rado ću odgovoriti, u međuvremenu bih vas zamolila da ovaj sadržaj šaljete dalje. Hvala u ime svih bebača, 👶👼

ali i u ime našeg predivnog plavog planeta. 🌍

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.